Ауторство

Већина текстова на блогу су ауторски и објављени, задржавам сва АУТОРСКА ПРАВА над њима, МОРАЛНА И ИМОВИНСКА!

уторак, 21. децембар 2010.

Rap - muzika ili...

O RAP-u ne treba puno komentarisati ili raspravljati naime, sve je u službi ukusa. Mada sam u srednjim godinama a moji muzički apetiti su ustremljeni ka dobrom starom Rock-u, nimalo ne ponižavam niti nipodaštavam radove savremenih rap-era. Naprotiv! Iskreno cenim njihov trud i pažljivo saslušam "proizvode" koje plasiraju u etar, te se može reći da sam jedan od konzumenata rap-a. Da li je Rap muzika težnja da se kroz stih iskaže nečija (nekakva) poruka, ali na savremeni način (u prošlosti su guslari guslali i kazivali nam priču poput današnjih repera), ili ruganje muzici uopšte, mislim da je suvišno i neukusno raspravljati o tome!
Prepustimo stručnim likovima da o tome divane a mi, prepustimo se retorici autora sledećih redova.


Hriste, Bože!
-->
Na terasi sedim, pali se ko zna koja pljuga
Jutro nikako da svane ova noć bas je duga
Odavno tamnoj noći sine, postao sam sluga
Sa čela teče znoj srce steže tuga
Kroz glavu mi se vrte svakojake misli
Ono malo zdravog razuma o tankoj niti visi
Stvarno zajebno stanje kada prodaju te svi
Ne postoje više ljudi pravi-pravi drugovi
Trebalo je vremena da skapiram neke ristva
Cava koje su me prodale dugačka je lista
I malo je onih koje mogu zvati bro
Sada znam sve karte su bačene na sto
Ovim rap sranjem ja sam zatrovan
Pa zato kidam ko da nisam normalan
Moj stil bolestan, ali poštovanja dosledan
Kada krene bit, u glavi čujem click, click boom
I rap-ujem sve ono sto padne mi na um
Pa rečima sakatim sve fejkerske nakaze
Bas ko sto papir seku ostre makze
Jer moje rime ima da ih unakaze
Prijateljki savet je da malo više pripaze
Šta naokolo o meni kenjaju i govore
mesto kačketa na glavi nosićete lovore
Pogledaj nas andjele, sve je puno bede i jada
jedni sede u foteljama, drugi crkavaju od rada
pitam se da'l još uvek postoji neka nada
ovde više nema ljudi, ovde nema tvoga stada
Ostao je samo talog otrovnih zmija
ova zemlja nije naša, postala je ničija
sve je manje crkvi sve vise džamija
nema vise šajkača, al zato ima šamija
Ova srbija svakim danom je sve manja
tako mala zemlja a prepuna je sranja
za prave stvari ovde nema postovanja
retki su ti koji su korist videli od znanja
Nema naftnih derivata a nema ni uglja
ali zato ima kolko 'oćeš kiča i šunda
od kluba do kluba od slava do splava
Srbijom haraju nove zvezde granda
Teheranskog melosa puna je estrada
Od takvih sranja mozak vrlo lako strada
Na to se provereno prima svaka cava mlada
A na napumpane silikone svaki ljaxe pada
Danas ti je u turbo-folku, sve veselo i živo
A sa repom jedva skupiš kintu za pljuge i za pivo,
I kad pogledaš oko sebe sve jebeno sivo
Al kad čujem nebuloze što pevaju i nije mi krivo
I poenta svih tih pesama na isto se svodi
kroz život ljubav prema novcu nek te vodi
ako lik ima dosta keša i nabudžena kola
tad je svaka sponzouša spremna da se skine gola
ovde Karleuša šatro radi neki r n b
pola ljudi ne zna himnu, ali njene pesme znaju svi
zato zapitajte se kakvi smo to ljudi postali
i hoćemo li nekad ceniti prave vrednosti
jer danas svako može u mikrofon da zeva
dok izmontrani glas preko playback-a peva
reci mi zar smo dotle došli tebra
da slušamo silikonsku kravu što na majku kenja
I zato sam sebi re'ko nikad deo tog šablona
Nikad ne ići putem tih imbecila i morona
Nikad deo takvog izopačenog sistema
Jer u ovoj glavi za takve stvari mesta nema
I ne pitaj zašto ovo parče papira meni toliko znači
Jer sa svakim svojim stihom ja postajem jači
I sve što na njemu može da stane kad emocija plane
Predstvlja mene i kad muzika krene, sve staje ja zaustavljam vreme
Hriste bože pogleadaj nas da li čujes ti vapaj naš
Stanje u Srbiji skroz sjebano zato ti se Bože, molimo

Stefan Veličković, 2010.

недеља, 17. октобар 2010.

Zanimljivost sa 'net-a

















Ovde je svaki komentar izlišan!

Najuži izbor 20 svetskih megahitova

Moje, privatno razmišljanje o zajedničkim (socijalnim) stvarima

        Ko o čemu a mečkar o svojoj mečki! Opet se ja na amaterski način profesionalno bavim problemima muzike, uopšteno. Naime, pre izvesnog vremena na jednom SITE-u sam napisao da su svi muzički hitovi već napisani i da se ništa NOVO neće desiti, osim što će neko pokrati jedan takt iz ove pesme, delić melodije od one, parče teksta iz neke treće i napraviće hitić!
Dal' će to biti pesma u kojoj će biti infiltrirani pojedini delići sledećih pesama, živi bili pa videli!

(klikni na naslov i preslušaj pesmu)
01 Led Zeppelin - Stairway to Heaven
02 Cocney Rebel - Sebastian
03 Moody Blues - Night in White Satin
04 Deep Purple - Child in Time
05 Animals - Haus of Rising Sun
06 Pink Floyd - The Wall
07 Sam Brown - Stop
08 Uriah Heep - July Morning
09 Styx - Boat on The River
10 Omega - Pears in Her Hair
11 Lynyrd Skynyrd Band - Free Bird
12 Queen - Bohemian Rhapsody
13 Smokie - I'll Meet you at Midnight
14 Kansas - Dust in The Wind
15 Berlin - Take my Breath Away
16 Black - Wonderful life
17 Chris Isaak - Wicked Game
18 Danny Mirror - I remember Elvis Presley
19 Gery Rafferty - Baker Street
20 Manhattans - Kiss And Say Goodbye


HITOVI, ČIJU VELIČINU NEĆE UGROZITI NI JEDNA NOVA PESMA U OSTATKU ZEMALJSKOG ŽIVOTA!!!

субота, 16. октобар 2010.

I krastavac moze biti neki K....

Prodajem seme KRASTAVCA vrlo povoljnih za je@#nje, ili meze! Primerak na slici je izrastao iz tog semena.





Informacije necete dobiti nigde osim na Blogu Klisura brE, zato - PRATITE BLOG!

четвртак, 14. октобар 2010.

How Dogs Make SandwichSex



http://www.youtube.com/watch?v=Waa7XqtwvvI

Mišljenje, koje nikom nije bitno

Kad bejah mali (dete), čitah u "POLITICI" kako “BUCKO LAZMIŠLJA”
U medjuvremenu i BUCKO i ja, naučismo da izgovorimo slovo R i još mnogo šta…


        Ne mogu da se oduprem sili koja me vuče ka pisanju raznih tekstova: aforizmi, kratke priče, zanimljivi dijalozi, retke reči, vicevi i slično. Moram priznati medjutim, da posebno mesto u redjanju slova pripada tekstovima pesama. Iako sam više voleo nego što sam umeo, ja sam ipak tu i tamo napisao po koju pesmu ili je tekst bar vizuelno ličio na pesmu, bez obzira na sadržaj.

(ala imam uvodnu reč, pristaje tekstu kao piletu cokula - prim. aut.)

        Tako, u trenucima hiperinspiracije, prosto mi se nametne da spevam pesmu o jednoj košnici sa svim pratećim karakterima društva: pčele radilice, matica, saće, trutovi, med itd... Dakle, pesma je trebala da bude nalik Djoletovom “Vasi” ili “Snaši”, ili Oliverovoj “Nadalini”, ali… avaj! Naime, nikako mi "za tastaturom" nije polazilo da izvesne delove pesme rimujem, te sam zapao u pesničku agoniju, ne napisavši niti jedan stih. Ali kako kažu, čitav kosmos je nelogično logičan, ta što ne bi bila i “moja” Košnica. Tako odlučih da ispišem neku vrstu storije u kojoj ne mora da vlada nikakav slik. Na kraju, ni u Košnici nije bilo rime pa ipak je opstajala u surovom i okrutnom svetu pčela. Zato reših da svojim rečima čitaocu dočaram stanje u gore već pomenutoj, ovoj… jel?


        Elem, Košnica je imala vrlo jako društvo. Iako podeljeno u šest ćelija, funkcionisala je skoro savršeno – za zajednicu, što bi neko rekao, za “Bratstvo i Jedinstvo” a parola “Ništa nas ne sme iznenaditi?!” dugo je bila krilatica košnice.
        Karakteristika ove košnice, što se tiče njene matice, je ta da je matica bila TRUT! Takvoj matici je u "Košnici" tepano: "Matica, Drug Truto". Drug Truto je u ovom društvu imao sve odlike lidera čvrste ruke (i noge), osim vokabulara! Pa sad… možda taj dar prirode i nije bio toliko važan, jer znamo mi da pčele komuniciraju osećajima, mirisima, vibracijama… Ali, čak i takva Matica uživala je veliki ugled kako u svojoj, tako i u susednim košnicama, a posebno u onim koje su bile jako izložene suncu. Za svaki rodjendan pčele su Matici pripremale i izvodile kulturno-umetnički program, da bi vrhunac programa bio uručenje štapa od najfinijeg voska, koji je predhodno prodefilovao kroz svih šest ćelija, nošen na krilima mladih pčela-pionira. Vodilo se računa o tome ko će uručiti štap. Obično je to bila mlada, uspešna, lepa pčelica, pred kojom su bili sati i sati skupljanja polena i meda.

        Možda ću se kasnije opet nakratko osvrnuti na Druga Truta (duži osvrt i ne zaslužuje! – prim. aut.), ali bih kazao i par reči o ćelijama. Sve ćelije su bile deo neraskidive zajednice, a opet nekako svaka je za sebe sakupljala med.
        Eto, iz prve na dnu košnice, uvek se čula pesma te je slovila za veselu ćeliju, pa je zbog muzike nazvana –ćelijata na “M”. Druga ćelija “S” bila je pravi svrabež, mozda zbog same konstrukcije, ko će znati, bre!? U njenom sastavu poslovale su dve strukture, severna i južna, i one su u svrabežu bile pravi daveži. Treća je bila teritorijalno najmanja u zajednici, pa kako nije mogla izdržavati sve trutove-junake, to su se ovi raselili po ostalim ćelijama, a tamo nijesu nikada bili daleko od Matice - a dje bi bili no o'ma' do prvog? Cijela ova ćelija je uglavnom sakupljala crn, gorski mijed, te valjda otuda i naziv ćelije “CG”, ma nijesam pametan! Za sledeću bih rekao da je bila pravi saraj. Najrazličitije pčele tu su živele i poslovale, i za sve je bilo mjesta. Raja u raju! E sad, odakle njima “BiH” u imenu… i ja bih voljeo znat. Njihovi sjeverni susjedi su činili članstvo pete skupine, a vlak ne bi mogao povuć’ koliko su oni vode imali, za razliku od ostalih ćelija! Čak su pčele iz drugih ćelija išle kod njih po H2O, zato se i zvala “H” ćelija. Specijalna “S” ćelija delala je na vrhu košnice kao šesta celina, no ona se uvek po nečemu izdvajala od ostalih zajednica. Naime, ona uopšte nije imala pčele radilice, ali je zato imala što drugi nisu - pčele trgovačke letače. Njihov zadatak bio je da od drugih ćelija otkupe med po što nižoj ceni. Po otkupu i transportu, usledilo je prepakovanje meda u njihove ambalaže,  a zatim se taj isti med prodavao svim ostalim ćelijama po znatno višoj ceni. Mudro, nema komentara! Najpoznatija pčela trgovački letač drug Fantek, bila je vrlo uspešna u tom poslu.

        Dugo je ova i ovakva košnica opstajala i odolevala mnogim iskušenjima. Slobodno se može reći da je bila okružena BRIGAMA*. Bilo je raznih pritisaka i ugnjetavanja od strane susednih košnica, a još veći od onih, koje su bile udaljenije.
        No, ne bi spoljni neprijatelj mogao puno uticati na stanje u košnici, da u takvoj jednoj zajednici nije bilo previše trutova. Pčele radilice ih, zbog velikih obaveza, nisu niti primećivale, a pčele vojnici nisu bile nadležne za uklanjanje viška trutova. Do Druga Truta su pristizale lažne informacije, tako da ni on nije imao uvida u broj tolikih trutova, koji će kasnije (kako ćemo vid(j)eti), uništiti Košnicu. Čak ni propolis nije mogao pomoći u ozdravljenju društva. Doduše, i sama različitost u veri je doprinela brzom raspadu zajednice. Neke pčele su više verovale u latice cveta, druge u tučak. Opet, neki trutovi su verovali u vosak, drugi u polenov prah. Matica nije verovala ni u koga, ni u šta, a svi su verovali u nju/njega. Bumbari, zunzare, sitnije ili krupnije bube, bili su takodje stanovnici ove Košnice, što je još jedna neobičnost u svetu pčela! Takodje, bili su u isto vreme i vernici i nevernici (prema potrebi), učestvovali na radnim akcijama, i bili članovi društva, za svaki slučaj (neki naivno, drugi smišljeno).

        Sve je (kao) besprekorno funkcionisalo do smrti Matice, Druga Truta, a potom, svaka od ćelija je želela da nametne svog truta za Maticu, što nije bilo prirodno i došlo je do toga da se šesta ćelija prva izroji iz košnice. Iz čina napuštanja Košnice šeste ćelije, rezultirao je mali rat medju pčelama, a došlo je i do krvi. Ali, kada se peta ćelija odlučila na izrojavanje, doslo je do "krvi do kolena". Nedugo zatim, i četvrta ćelija napušta društvo, no po njihovom odlasku, na bojnom polju ostaje od pčela i krvi i kolena. Potom, i prva ćelija se odlučuje na odlazak iz društva i to mirnim putem, dakle bez krvi (bez kolena) i bez svega onoga što prati ratnu atmosferu. Trećoj ćeliji je dugo trebalo da se odluči na iskorak iz društva, a jedino ovdje nijesu se smjestili o'ma' do prvog. Trutovi te ćelije su skupili svo čojstvo i junaštvo, i pozvali pomoć "sa strane", kako bi se smestili gde im je mesto. Drugu ćeliju ne treba ni pominjati jer ona, niti kuda može da ode, niti odnegde može da dodje. Doduše, smanjila je jedan davež, a sad se češe i tamo gde je ne svrbi... ili je tudja ruka češe... I onda, Košnica presvisnu pod čarima rata, a sa njom i sve ćelije.

        Kako nijedna bivša članica Košnice nije naročito uspela u zamisli, to će se valjda zamisliti pred sopstvenim uspehom ili će zamisliti uspeh nekog novog društva, Nove Košnice. Možda će se svest pčela izrojenih društava podići na taj nivo da shvate, da Košnica ipak pruža više šansi za opstankom, ne baveći se problemom Matice ili naziva Košnice. Možda će neka nepredvidiva sila (ili sticaj okolnosti) uticati da se oformi takvo društvo. Što se mene tiče, može se zvati i ROKSEVDAHLIJA,  jer možda će pod tim imenom imati mnogo više složnih članova društva, kojima neće biti važno iz koje se ćelije dolazi i dal’ se više veruje saću ili vosku, ako je pri tome med kvalitetan i ima prodju na stranom tržištu. Ako pak do ponovne zajednice dodje pod uticajem nepredvidive sile, bojim se da će se med davati džaba... Sili, naravno! Ili sticaju okolnosti (ako postoji)?

* Eventualna sličnost sa eventualno stvarnim dogadjajima, čisto je eventualne prirode i prirodno eventaulna. Priča je izmišljena, bazirana na (i)realnim (mogućim) dogadjajima...

Bugarska
Rumunija
Italija
Grčka
Albanija
Madjarska
Austrija
PS. Možda je alegorija preočigledna, ali, neka je! I najokatiji ne vide ono što slepi mogu "uočiti"

недеља, 10. октобар 2010.

Parada "Po nosu"

Nedelja, 10. 10. 2010. sedim u fotelju (imam i kanabe), gledam i slušam TV i razmišljam na glas!

         U našem glavnom gradu održava se Parada PONOSA (znamo već ko, kako, gde, s kim itd), koja bi se komotno mogla nazvati "Parada Po Nosu". Zašto po nosu, pa jednostavno zato što tu NIKO ne dobija ništa osim PO NOSU.

Učesnici parade (nešto vise od 600 pedera) nisu dobili ništa osim što su se javno deklarisali (čitaj - postavili dupe na vetrometini) i misleći pritom, da su postigli NEŠTO! Da nije bilo toliko policije i žandarmerije, možda bi i dobili nešto!

Pasivni učesnici parade, iliti protivnici gej populacije tj. intelektualci, radnici, penzioneri, učenici, studenti... svi oni koji su bili protiv javnog istupanja pedera, su nazvani od strane pojedinih novinara, HULIGANIMA!! Opet po nosu! Ono što je do juče bilo nenormalno i nemoralno, noćas je postalo najnormalnije i najmoralnije tako da je danas normalan i moralan čovek proglašen huliganom. Normalno i moralno!!!

Reče jedan od zvaničnika pred kamerom da će "Svi oni koji budu remetili Javni red i mir, biti privedeni i procesuirani pred nadležnim organima". Ako u njemu ima etike, znam na koga je mislio u protivnom...?
Drugi pak kaže da je "Slobodno izražavanje zagarantovano Ustavom". Obzirom da nas Evropa neće ukoliko ne budemo podržavali slobodu izražavanja, to znači da u nju možemo ući jedino sa dupetom NAPRED! Dakle, svako ko isturi tur, može u EUROPU (da bude j...n) uprotivnom, može ovde svašta da ga snadje. Shodno ovoj izjavi o slobodnom izražavanju, mogu nesmetano iznositi svoj stav o njihovoj stvari (ili moju stvar o njihovom stavu).

         Parada se ipak neslavno završila - na kraju su vinovnici (čega?) strpavani u policijska vozila te odvoženi... u nepoznatom pravcu. U večernjim satima je jedna TV kuća objavila da je 6000 huligana napalo policiju na sta je ona odgovorila adekvatnom merom. Do tog trenutka ja sam mislio da broj huligana u Srbiji ne prelazi ni 1000?!!! Ili je neko "pobrkao lončiće" pa huliganima nazvao sve one koji se "ne pederišu".

Kada je nešto MANJE od 10 000 učesnika rata opravdano tražilo dnevnice, niti jedan policajac nije bio u obezbedjenju tih ljudi, ali je zato brdo žandarma dovedeno u cilju treniranja strogoće nad istim ljudima.

         Ama, nikako mi ne ide u glavu, zašto Bog stvori Adama i Evu ako je svet dovde došao!?
Zašto ne stvori dva Adama ili Adama i Stevu, pa neka prave svet! Rukovodjen time, razmišljam, možda bi danas muškarci i žene bili u nekoj paradi za zajednički život. Kako bi se nazvala takva jedna parada? Ako niko nema predlog, pitajmo ove neomoraliste!

Da li će neke od partija, koje su na vlasti, posle parade dobiti na rejtingu? Da pojednostavim, pitanje: hoce li im nešto skočiti na račun ovih...?

         I na kraju da pojasnim ono o čemu (ili kako) većina Srbina razmišlja: nemam baš ništa protiv "momaka" i "devojki" koji (ili koje) su defilovali ulicama Beograda, ali me užasava način na koji su istakli svoje seksualno opredeljenje! To što je ozakonjen brak izmedju dve jedinke istoga pola, ne daje im za pravo da ljubav pokazuju javno. To je njihova intima te se ne zelim opterećivati podatkom i saznanjem da se oni vole, koliko ili kako se vole. Zašto bi svoju intimu delili sa ostatkom sveta - to više nije intima.
Baš me zanima kako bi neki od školovanih ljudi objasnio svojoj deci (kćerima pogotovo), "Paradu ponosa"??? Možda ja nisam dovoljno školovan!?!?
        Koliko tek u današnje vreme imamo nasilja u porodici, a veliki procenat nasilja se odnosi upravo na seksualno nasilje, i šta s tim? Ništa, treba tražiti motiv nasilja, a on lebdi tu negde... blizu... A faktorima parade treba u dogledno vreme omogućiti usvajanje dece. Paradoksalno! Do skora smo govorili na temu pedera s prezirom na usnama u verovanju da se to nama ne može desiti ali, srpska je opominjujuća: "u čičini igra mečka ..."

         I da još nešto pojasnim: niti mišlju, ni rečju ni delom se ne rukovodim činjenicom da huligana nije bilo na ulicama BG-a. Takodje, nipošto ne podržavam napade na polciju ovakvih niti drugačijih razmera. U ovom slučaju, policija je dobila batine u ime države, u ime vlasti koja je morala da podrži nešto što ni sama nije želela. Naravno da stvarne kvarniće treba najoštrije kazniti, ali se bojim da će mnogi nedužni ljudi "stradati".


Ne bih više o ovome, kako sam počeo pa nastavio, vrlo lako se može desiti da ipak budem zatvoren zbog moje otvorenosti.

уторак, 31. август 2010.

Rostiljijada u Leskovcu-Kulturna manifestacija ili...

Temu pišem isključivo kao posetilac Roštiljijade, mojim očima vidjena!

     Krenula Roštiljijada u Leskovcu a sa njom i stradanje svinja, junadi itd, krenulo po dvadeseti put ono što proprati otvaranje ovakve kulturne manifestacije.
Ovoga puta ekonomska kriza je zaobišla Leskovac, naime, za pljeskavicu ili uštipak je morala da se nadje neka para ma kolika kriza da je. "Gladni" posetioci, nisu mogli da se suzdrže i sačekaju otvaranje, već su odmah navalili na gastronomsko zadovoljenje.
Odmah po otvaranju, prvog dana roštiljijade, mogla se videti slika onih koji uništavaju hranu i to ne na svakom koraku već - polukoraku. A onda vatromet, pa šetnja, pa pljeskavica, pa pivo iz krigle, pa mesa do nebesa...
A izloženog pečenja...na tone, pa sve da i nisi gladan, onaj vizuelni doživljaj pobudi u tebi potrebu za žvakanjem nečega iz širokog spektra ponude.
Obilazivši "izložbeni prostor", došao sam do improvizovanog restorana "Blizanci MM" iz Soko-Banje. Njihova "izložba" izgleda ovako:



Zoran Savić (Donje Zunice kod Knjaževca) me ponudio raznim gurmanlucima, no ja sam mu zahvalio uz objašnjenje da je moja poseta drugačijeg tipa. Još mi objasni da je restoran familijarnog tipa (a mislili smo da je familijarnost eliminisana...) No, usred priče, zazvoni mu paprka te je morao primiti porudžbinu po sistemu: "raznosimo ćevape"!



Marija Radojković, koja radi na prodajnom prostoru, samo je na trenutak stala zbog poziranja a iza mene se čekao red za pleskavicu - ne pravi se dobar roštilj samo u Leskovcu...



Ne bi bilo fer ne prikazati i "spoljne momke" u gro-planu! Neko je zaželeo ovčetinu!



Na kraju treba pomenuti i fenomenalni koncert Željka Samardžića, koji je još jednom dokazao ozbiljan pristup onome čime se bavi. Koncert je trajao nešto preko dva sata, a posetioci su prezadovoljni napustili mesto dogadjaja.



Dekoracije neposredno zavise od maštovitosti autora:




Tehnička podrška, bez koje se Roštiljijada ne bi mogla zamisliti: ova dva momka vredno rade, pripremajući audio-vizuelne efekte za nastup muzičara i pevača. Rekli su mi: "Snimaj, samo imena ne pominji"! Ta kud bih ja pomenuo Ivana i Zorana, taman posla!



Da sasvim nije "Crk'o Rock'n'Roll" svedoči i sledeća slika koja je uslikana ispred bine gde se upravo svirao DOBRI STARI R'n'R! Lica konzumatora zvuka sve govore...



Nikuda bez KUD-a
Dve devojčice iz KUD "Lemind" (Marija Bošković i Jelica Stevanović), obučene u makedonskoj narodnoj nošnji, pred sam nastup, rado su pozirale ovoj devojčici koja je želela da ostane anonimna! 



SUR "Mrak" iz Čačka se izborio za mesto medju silnim leskovačkim rostiljdžijama i predstavio se svojim čarolijama. Kako mi je jedan od sagovornika kazao, gazda "Mrak-a" je: Mica, Slavica, Dejan, Nenad, Lela, Goca... i da je tu negde, zauzet je. - ? Ma ko da je gazda, slike govore sve umesto njega ili njih:
 Dekoracija 1


 I dekoracija 2



"Mesoprodukt" iz Vučja, vlasnik Zoran Lazarević (ako sam dobro čuo pored neopisive buke), dobitnici Zlatne medalje za kobasicu i Srebrne za roštilj meso (i ovo , ako sam dobro razumeo), no ja i ne moram ništa razumeti!

Razumeće onaj ko vidi sledeću sliku:



 "Bavka-Turs" iz Gornjeg Bunibroda se predstavio u svom svetlu. Vlasnici Bata i Srdjan, inače moji dobri prijatelji (neću ih zbog toga favorizovati), su neumorno radili "barabar" sa svojim radnicima. Čim su me primetili, ponudili su me da zaposlim zube ali, uz zahvalnost sam im kazao da želim samo sliku.

I, slika je tu:


Ovo je dvadeseta roštiljijada po redu, a održava se prve nedelje u septembru. Večeras treba da gostuje Vlatko Stefanovski a ja se trebam naći sa nekim prijateljima koji će mi "iz prve ruke" dati približne podatke o utrošenosti mesa (koje se meri na tone) mada po prvim preliminarnim rezultatima, očekuje se da utrošenost mesa prebaci 40 tona!

Prekjuče , kada se spremala pljeskavica za Ginisa, od prevelike gužve nisam uspeo slikati pljeskavicu od 49 kg rostilj-mesa i prečnika 105cm. Inače, ona se nakon pečenja besplatno u komadima deli prolaznicima. 

субота, 1. мај 2010.

Мали савети за човечанство али...

 Спор око међе

Имате спор сас комшију око међе. Он вика да је међа по наовам, ви викате да је по натам. Општински суд и Лесковац ви само гледа и једва чека да ви узне паре за суђење. Ви, да би тој избегли, тужите вашога комшију у власотиначки суд. Кад ви они там кажу да за тој несу надлежни, тој значи да ни ви несте надлежни, ел је Закон изнад сви нас па и вас. Ондак дигните руке од туј међу, а ако комшија неће да уработи исто, ви дигните руке на комшију.


Спас од црни лук 

Треба да исецкате 3 главице црни лук и чим почнете сас сечење, почну и слузе ко градушка. Тој се може избегне такој што узнете главицу па гу са све љуску исечете прво на пола. Туј половину сечете на три места по ширину и четири по дужину. Туј методу примените све до задњу мрвку црни лук. После тој узнете дигитрон и рачунате овакој: 3 по ширину пута 4 по дужину то је 12, пута две половине, то је 24, пута три главице је 72. С'г се врнете на исечену масу и из њу извадите најмање 72 дела од исецкану љуску. Туј ће приметите да има још делићи, ел ако малко боље рачунате, ће видите да треба да има 120 делића од љуску. За тој време слузе ће престану.


Кишобранска

Време је напоље лошо, облачно и кишовито, а ви немате кишобран за искочите из кућу. Да идете у куповину по кошобран, све ће ви намокри киша. Затој, седнете си у кућу и чекате да киша стане. Кад изгреје слунце, таг искочите напоље и правац куде Кинези за кишобран. Док идете натам, размишљате, шће ви па саг кишобран, кад је време арно и слунчано. И туј ви сине идеја, коју делите на пријатељи: ако оћете да сте суви тј, мршави, купите си кишобран!

И жалос и радос

Комшиница ви је добра пријатељица, али ви вара сас вашога мужа. Несме да ви обузне паника и очај већ срећа и радос, затој што ви не вара сас некога другога. У тај случај, сас комшику ће будете у још бољи односи и слободно можете да вуј поверите и најнеповерљиво. Она тој може да каже евентуално на вашога мужа, а он никоме па ни на вас, што је млого жалосно. За тој време ви пуцате од радос! 

 Мирноћа

Док седите испред телевизор и гледате ЛОТО, јасно ви је да сте управо добили седмицу. Сви укућани праве таланту од галаму и радос, а ви сте мирни. Боли ви уво! Ма, боли ви и оној друго... уво. Ви мирно и сталожено, без узбуђавање, седите и чекате да искоче још шес броја.


Брига

Кад ви жена не дава да спијете с њума неко време, еве које треба да работите. Преко дан се нервирајте цел дан, а кад дође вече ви будите мирни, без нервозу и секирацију.  Кад жена примети да сте расположни, ће ви пита што ви је, а ви ће рекнете да имате одрађено, мислите на секирацију! Такво стање траба да потраје пар дана, али женска сујета не мож да издражи, да вуј свако вече давате исти одговор. Већ исто вече ће легне и лично ће оће да се увери дал и вечерас имате одрађено.


 Зимска

Боси сте искочили на снег. Уз тој, несте се добро ни обукли. Северко пробива до коске и не ви је ич пријатно. У такву ситуацију има млого просто решење. Викнете си Босу у кућу, па се у топло изоратите до милу вољу и тој уз кафу или чај. Знаш како арно, мож да ви буде... ако се не срамујете?

Шашаво

Ако ви се појавиле буве у ваш стан, а никакви пестициди, отрови и токсини не помагају, не се једите, помоћ је тиј негде. Пошто кучићи најбоље апсорбују буве, набавите си једнога кућнога љубимца у облик кутре. Чим пуштите кутре да шета по стан, оно ће си збере све буве, а ви га после избаците напоље. Изгледа шашаво,  али помага!


 Цивилизовани

За добру комуникацију сас читав свет треба да ни познавање неки страни јетици. На овој нашо јужно говорно подручје, најблизак језик нам је енглески и затој ће од њега учимо неке млого важне речи. На пример, кад се нађете у неку добру или лошу ситуацију, па треба да споменете Бога, морате да знате да се он на енглески вика Гад! Овдека куде нас он је Бог, а што је куде њима Гад, тој питујте цивилизовани Енглези.


Миљаново 

Овај савет је од језички карактер. Даклем, што је наш јужњачки језик по савршен од књижевни српски? Затој што ми, ко и Енглези, намамо падежи више од један. Тај један нам је доста за сву орату. На пример, отидеш у Београд заједно сас Миљана, а там, какви су радознали, одма те питују с куга си дошеја. Ако оч да им кажеш књижевно, ће рекнеш да си дошао са Миљаном. Али они с'г неће да знају дал си ти дошеја сас мушко или женско. Затој, пре него што те било кво питају, ти рекнеш: Несам дошеја сас Миљану, него сас Миљана!

четвртак, 22. април 2010.

Мушка работа

     Неје никакво чудо да се жене често приваћају за мушку работу. Оће и дрва да иструпе, да ги ицепе, оће и неке мајсторске работе да одработе, ма, за све ги има. Уз такву жену иде и посебан муж, од онуј сорту што теганчи краци по цел дан!
     Е, такву жену има и мој комшија, Тицко. Тешка је ладовина, што би се рекло. Ама, тај се ич не секира, ће има ли дрва за зиму, ни што цури чешма над судоперу, што је брашно на м'њ'к, што се свиња разбуцала па расковала кочину... Тој се њега не ич тица. Њему је битно да има да пивне ракијицу, а кад гу малко повиш пивне, оће малко да чапури, после легне и спије си. 

     Рајка, Тицкова жена, вредна је до Бога. Она стигне да напоји стоку, да посрти око бепче, да га намири, да спреми једење, да опере џопке, да изриља бачу...
Ономад гу затеко како кречи целу кућу. Укачила се на онеј молеске слубе, па само манда сас четку. Чим улего у кућу осети мирис, за ручак вари купус. А из другу собу чујем и бепче, вије ли вије. Реко, ће гу питујем:
- Абре, Рајке, куде ти је Тицко, мори? Кво се туј сама мучиш?
- Ете га Тицко у кревет, пивнуја гу малко. А ја, раскречила сам се... свршила би ја још кад и кад, ал нема куј да ми га љуљне!
Искочи си из кућу... на чепељушке!

понедељак, 19. април 2010.

Bukvar moje okoline - Kako se govori(lo) na jugoistoku Srbije

U ovoj temi ću pokušati da prezentujem reči, koje su se nekada (a redje i sada) govorile u nasem kraju, (kosovsko-negotinskim tj. prizrensko-timočkim dijalektom) kao i objasniti značenje svake reči sa datim primerima.

Neka mi ne zamere lingvisti i svi drugi "ljudi od pera i slova" ako u bilo čemu pogrešim, prilikom iznošenja podataka, ali forum je za to da se greške isprave, da se i drugi uključe u rad i da krajni rezultat bude efikasan i bogat. Ja sam po zanimanju elektroenergetičar, te možda nemam dovoljno suštinskog znanja za pisanje ove teme, ali VOLJE IMAM, stoga, temu pokrećem a svi koji imaju volju kao ja, neka se pridruže i neka pišu, i neka to bude i o ostalim krajevima širom planete Zemlje!

Počeću tako što ću najpre prezentovati reči koje se ponegde i danas mogu čuti u našem kraju. Ali, pre toga se čitalac mora upoznati sa izgovorom tih reči a to znači da mora akcentovati (naglasiti) zadebljani vokal prilikom izgovaranja reči.
Na primeru se lakše može shvatiti: reč voda se izgovara vod
a, ruka, deca, udarija, bigor, crevo... U onim rečima gde nema zadebljanog slova, naglašava se prvi slog.

Takodje je važan izgovor glasa, koji ne postoji zapisan u nijednom svetskom jeziku ali se često čuje u trenucima nedostatka reči, nešto izmedju A i O, i on se ističe kod primera: b'z - zova, z'dnji - poslednji, op'nci - opanci... i naglasak je uvek na njemu.
Padeži
Gramatika je opet posebna priča jer je jednostavna. Koliko padeža ima, prosudite sami iz priloženog primera!
- Ko / Šta--------------- Milan, Leskovac, drvo, vino, kompir
- Od koga / Od čega--- od Milana, od Leskovac, od drvo, od vino
- Kome / Čemu--------- na Milana, na Leskovac, na drvo, na vino
- Koga / Čega---------- Milana, Leskovac, drvo, vino
- Hej!-------------------- Milane, Leskovce, drvo, vino
- Sa kim / S čim-------- sas Milana, sas Leskovac, sas drvo, sas vino
- O kome / O čemu---- oratimo od Milana, od Leskovac, od drvo, od vino

Iz ovog primera vidimo da neće biti zbrke oko toga sa kim smo negde doputovali:
Sas Draganu - ako je žensko ili sas Dragana - ako je muško
Sas Miroslavu - ako je žensko ili sas Miroslava - ako je muško, dok je isto to nejasno u primeru književnog pravopisa i govora.
Najzad, na osnovu ovih primera, moglo bi se zaključiti da ima tri padeža: nominativ, vokativ i treći bih ja nazvao svaštativom! (Vrlo smelo od mene!)

Stepeni poredjenja su tekodje jednostavni:
- Ubav, poubav, najubav
- Golem, pogolem, najgolem
- Gorčiv, pogorčiv, najgorčiv i jače od superlativa: BIGOR!
- Brz, pobrz, najbrz, i METLA!
- Žut, požut, najžut i ŽUT U PIZDU MATERINU!
- Kisel, pokisel, najkisel i CIVOR!

Rečca, vrlo česta u upotrebi BRE, ima i dodatne podvarijante
- abre (isto što i bre) - obrati pažnju, veruj kad ti kažem
- i, bre - kako pa da ne!
- u, bre - zar je moguće!?
- o, bre - pa kako to?
a tekodje ima i skraćeni oblik: a b'e! - isto što i: a bre!

Još rečca ili partikula: eve, ete, mori, zar, kam, more

Takodje, reč ONODITI je glagol i to univerzalni. Može se koristiti za bilo koju radnju, zavisno od subjekta. Mada korene vuče iz radnje koja je vezana za upražnjavanje seksa, ljudi su ga prihvatili i za mnoge druge primere radnji. Primarno značenje, dakle moglo bi se videti u sledećem primeru:
- Dek ranške legomo s muža pa se onodimo i toj dva put! - Pošto smo sa mužem legli ranije nego obično, dva puta smo upražnjavali seks.
- Ete, bemo u baču, onodimo petližani i papriku, a jutre ćemo kompiri. - Bili smo u bašti gde smo okopavali paradajz i papriku, a sitra ćemo okopavati krompir.
- Onodi li lojze? - Jesi li kopao/prskao vinograd (zavisi da li je vreme okopavanja ili prskanja)

Vremena (gradjenje i primeri)

Pluskvamperfekat: Gradi se od oblika perfekta pomoćnog glagola biti i radnog prideva glagola
Ja sam bija išeja, I mi smo bili videli, One su bile došle...

Inpefekat: Gradi se samo od ifinitivne osnove ali je naglasak na zadni slog (vokal), dok se za množinu dodaju nastavci i tada je naglasak na pretposlednji slog
Ja padAšem, Ti vidEše, GledAše li? On se smejAše. Mi se gledAšem, Vi se mislIste, Oni se smuvAšev, 

Perfekat: Gradi se tako što se na infinitivnu osnovu dodaju nastavci i od skraćenog oblika glagola jesam. Naglasak je u jednini, za prvo i drugo lice, na zadnji slog. Za treće lice jednine i u množini je na predzadnji.
BijA sam, videjA si, On je sanjAja, mi smo imAli

Aorist: ja zbra, ti pade, on se diže, mi udarimo, vi vidoste, oni potrčaše

Prezent: Gradi se kao i u književnom govoru, od infinitivne osnove i nastavaka m, š, /, mo, te, ju

Futur: ću da dodjem, ću dodjem; će vidimo, će da vidimo

Futur II: ako dodjem će se vidimo

Zamenice:
- lične / gi, gim, gu, vu, ni, ne, (vikam gi, gim; čujem gu; kazujem vu; zboriš ni; vidiš li ne)
- pokazne / tija, ovija, onija; teja, oveja, oneja
- prisvojne / njojan, njojzin, njino, njojna, njigov, njin,


Ista reč ali sa naglaskom na neki drugi vokal (slog), poprima sasvim drugo značenje:
- ima - znači upravo to, da neko nešto poseduje, ima
- ima - imao je
- bega - beži
- bega - bežao je
tako, reči: gleda(gledao sam), čita(čitao sam), vide(video sam), pi(pio sam), spa(spavao sam), orati(govorio sam), žma(žmurio sam), praji(pravio sam), uzo(uzeo sam)...primećujete da sve reči važe za prvo lice jednine, dok se drugo i treće lice napominje: ti vide, ti spa, on orati, ona gleda, ono bega. Medjutim ove reči označavaju da se radnja odigrala u prošlosti a trajala je kratko (nešto kao AORIST), dok pravo prošlo vreme se iskazuje drugačije: gledaja sam, čitaja sam, videja si, pija si, spala je, oratila je, žmaja sam, prajili ste, uzelo je,

*******************************************************************************

Ovde je  REČNIK

Zlata Petkovic

Zlata Petkovic 1987 PGP RTB 2115841
obrada u 320kbps/omot u rar-u



a1 Dovidenja
a2 Sutra cu biti ja
a3 Zbogom poš'o moj golube
a4 Zapevajte cigani
a5 Nek još nocas

b1 Nema povratka na staro
b2 Cigani sviraju
b3 Niceg nema medu nama
b4 Duge noci
b5 Jastuk moj miriše na tebe


Klikni OVDE i skini ALBUM

уторак, 6. април 2010.

Reči prizrensko-timočkog dijalekta

Slovo na kraju reči objašnjava vrstu reči P-pridev, I-imenica, Z-zamenica, G-glagol, V-veznik

А
- abre - slušaj, obrati pažnju
- amitom - skoz, načisto
arno - fino, prijatno, lepo -P
ako - neka -Z
- amanet - ostaviti za sećanje, obavezu posle smrti -I
- aman - smiri se, dosta je, prestani! -G
- astal - stol -I
- alujem - skačem, veselim se, pravim lom -G
- alal - bravo, svaka čast
- alamunja - sila, moc pomešana strahom -I
- azdisaja - kada neko nečega ima u izobilju - G/P
- aljkav - neuredan u radu

B
- b'z - zova -I
- bair (ostavija ga na bair) - ostavljeno beš nadzora, bez zaštite -I
- basamaci - stepenice -I
banjati se - kupati se -G
- batali - ostavi, zanemari -G
- banica - gibanica, pita sa sirem, zeljem -I
- baldisati - zanemoćati -G
- bazdež (bazdi) - smrad (smrdi)
- begaj! - beži! -G
- bezder - panika -I
- bigor - mnogo gorko -P
- borovinka - borovnica -I
- bostan, lubenica - ne treba prevod, samo je razlika u naglasku -I
- brgo - brzo -P
- bre - rečca, vrlo često u upotrebi, kada se nesto naglašava, skreće pažnja...
- brcati se - štrecati se, biti odbojan -G
- brobinjak - mrav -I
- bojat - bajat, star, prestajao -P
- butati - stavljati u -G
- buljina - sova -I
- bulumenta - bespotrebna galama -I
- brabonjak - ovčiji, kozji izmet -I

V
- vatija šturu - pobegao
- varkaj se! - pazi se, budi oprezan!
- vari - kuvaj, skuvaj -G
- veto (mleko) - nije sveže ili se radi o mleku lošeg kvaliteta -P
- vikam - vičem, govorim -G
- videlo - svetlost -I
- vije - plače -G
- vlaša - flaša -I
- vrtipop - livadski cvet sličan cvetu Bele Rade samo manji -I
- vrne - pada -G
- vrti-suči - tamo-amo
- vrlji ga - baci ga -G
- vrlji ga - bacio sam ga -G
- vrčva - glinena posuda za turšiju -I
- vuta - ženski odevni predmet istkan od vune -I
- vrel'c - veoma vrelo (voda)
- vrčkolj - tma, mnogo, previše -P
- vrljika - štap, motka -I

G
- giganje - skakutanje na jednoj nozi - G
- gmečenje - pritiskanje, presovanje
- grozotija - strašno ružno -P
- gra - pasulj -I
- grtko - nezgodno, neprijatno -P
- golemo - veliko -P
- gube - pečurke -I
- gorun - vrsta hrasta -I
- goč - bubanj (muz. instr. udaraljka) -I
- grožljiv - gadljiv -P
- guvno - dvorište -I
- grutka - komadić zemlje -I
- gi - ih, njih
- guzački - unazad - P
- gu - nju

D
- davaj - daj -G
- dek - jer, zato što -V
- dip-dip - ponekad -Prilog za vreme
- dokarati - dovesti kolima, traktorom -G
- dokači ga - dohvati ga
- drob - iznutrice -I
- duvar - zid -I
- duvka - rupa -I
- duduk - posuda za izvlačenje tečnosti -I
- d'nce - ravna površina bureta, bačve -I

Dj

Е
- eve - evo
- ene - eno
- ete - eto


Ž
- željka - kornjača -I
- ženština - ženska osoba uopšte (bez obzira na godine)
- žmije - zatvorio oči, žmuri

Z
- zajeban - nezgodan -P
- zavrzlama - zbrka, zagonetka -I
- zazrćati - viriti u štogod -G
- zakasati - ući u nevolju -G
- zadevati - zadiirkivati -G
- zalićati se - prenagliti u nečemu -G
- zajtre - prekosutra - P
- zaguljara - zanovetalo, neugodan sagovornik -I
- zakasaja - zadesila ga nevolja -G
- zasrteja - zainteresovao se, rešio da uradi
- zašljeposati - odalamiti šakom
- zavratosati - isto što i predhodno
- zamajan - poamlo lud, izgubljen -P
- zboriti - pričati, besediti -G
- zevzek - besposličar, koji priča nepovezano -I
- zort - zlo, nevolja -I
- zrilka - skakavac -I

I
- izandjalo (piće, jelo, čovek) - pokvarilo se, nije za upotrebu -P
- iskršiti - slomiti -G
- izmijati se - umivati se -G
- icepiti - pocepati -G
- iskastriti - saseći -G
- iskubaja - ičupao
- izlegja - izašao 
- ičer, ičerke - juče

Ј
- jejce - јаје -I
- jutre - sutra -Prilog za vreme
- jendek - sanac, rov, rupa

К
- k'v - kakav
- kaiče - manji kaiš -I
- kam - daj, daj da vidim, gde
- kaljav - prljav -P
- kal - blato -I
- kanate - priključni deo zaprežnih kola -I
- kapnosaja - onemoćao -P
- kabat - kriv, okrivljen
- karati (se) - ljutiti se na nekoga, (svadjati se)
- kenteriti, kačiti se - penjati se -G
- kidisati - napasti, nameriti se -G
- klička - cepanica -I
- kladanac - izvor vode pokrivenog tipa -I
- knoći - večeras
- kova - коfа -I
- kočina - svinjac -I
- kopan - batak -I
- kolaj - lakoća od posla - P
- kompir - krompir -I
- kompirište - zasad krompira
- kočice - članci (deo nogu),gležnjevi -I
- koje oč, kvo oč - šta hoćeš, želiš
- krastavica - krastavac -I
- kravaj - slavlje prvog rodjendana -I
- kravajče - pogačica -I
- krošnja - korpa od pruća -I
- kude - gde
- kve - kakve
- kutre - kučence, štene -I

L
- l'ckanje - štucanje
- l'šti se - sija se (izglancana cipela)
- lajna - izmet krave -I
- lesa - drvena kapija -I
- lezenje - podrugljivo smejanje
- lejka - posuda za zahvatanje vode -I
- livsati - uginuti -G
- lojze - vinograd -I
- ložica - kašika -I

Lj
- ljosnuti - presvisnuti -G
- ljizgavo (puzgavo) - klizavo -P

М
- maša - alatka kojom se namešta žar u šporetu
- motka - štap -I
- močati - mokriti -G
- močka - mokraća
- mršljak - trulež uginule životinje, crkotina
- mrškav - umazan ostacima jela oko ustiju -P
- mrskati - raditi nešto neodredjeno
- mrsolj - slina -I
- munuti - uvući, ugurati -G
- muština - muška osoba bez obzira na godine
- mufte - džaba, bez para -P

N
- nazrćati - pogledati nakratko -G
- namćor - cepidlaka, prigovara -I
- nakabatili ga - okrivili ga -G
- nacerija - nasmejao se
- naplićati se - prihvatati izazov
- napudija - oterao, udaljio nekog sa nečega
- naptileli ga - napali/obuzeli ga -G
- ne mari - nije loše
- neje - nije -G

Nj
- njeknja - pre neki dan -Prilog za vreme
- njuma - nju - Z
- njojni - njeni - Z

О
- obukuje se - oblači se (odeća) -G
- obličje! - velika sramota -P
- obričiti se - obrijati se -G
- obanjati se - okupati se -G
- ov'g-on'g - povremeno -Prilog za vreme
- od'nuti - odmoriti -G
- okembesija se - visnuo o što G
- olupiti - oguliti -G
- omanuti - promašiti -G
- omaja - оsoba koja može o(za)majati sagovornika - I
- omajotina - osoba koja može omamiti do mere besvesti, nametnuti svoju volju
- onoditi - uraditi bilo šta
- opuznuja - zanemoćao - P
- ostinuti - ohladiti -G
- osotonja - slično kao omajotina (povezano s vampirima i sl.)! - I
- oskuban - očupan, račerupan
- oratiti - pričati, govoriti -G
- otam-tum - ići na sreću, bez razmišljanja -P
- otoč - malopre -Prilog za vreme
- otrebiti - očistiti
- ošav - voće -I
- ošondati - prevariti, obmanuti - G

P
- p'šlja - moralni ili fizički slabić -I
- param-parče - na stotinu komada -P
- pakos - šteta -I
- panica - pribor za jelo, metalni tanjir
- paškuljci - veš, (slično što i džope)
- perčin - vrh grave -I
- petližan - paradajs -I
- plaknuti se - malo se oprati -G
- plot - ograda od pruća -I
- popiti krčmu - popiti piće povodom nečeg novog i dobrog -G
- potikati se - izgubiti se -G
- poganac - miš -I
- pokaniti - ponuditi -G
- popke - gumeni opanci -I
- pocrcati - pomreti
- predžipiti - prebaciti preko čega -G
- prajm, prajš, praji, prajmo, prajte, praje - od glalola praviti
- preskrcati - prevaliti, preživeti
- preripuje - preskače - G
- preperuga - leptir -I
- pritka - tanak kolac -I
- praska - divlja breskva -I
- premenjuvati se - doterivati se presvlačenjem -G
- putinka - staza, putanja -I
- puštiti - pustiti -G

R
- raspučiti - polomiti, razlupati -G
- rabota - posao, rad -I
- raboš - drveni štapič (urezju se dugovi, za mast, vino, takiju...) -I
- ripati - skakati -G
- rinuti - čistiti,(djubre iz štale) -G
- ritati se - šutirati -G
- ribanjci - prženice -I
- rove (ko lud) - glasno plače ili galami -G
- rutav - maljav, dlakav -P
- rčkanje - zadirkivanje, muvanje nečega u nešto, mešanje u tudj posao...

S
- s'vnuti - svanuti -G
- sair (terati sair) - šega, šegačiti se  s nekim, iživljavati se nad njim 
- svrdel - ručna burgija -I
- sepetka - okrugla korpa od pruća (nosi se na glavi) -I
- sefte - sveže, novo -P
- sirenje - sir -I
- sirutka - sok oceden prilokom sirenja mleka -I
- skakutka - zrikavac -I
- skapati se - pokvariti se -G
- skržav - sebičan
- skomina - neugodan, jeziv osećaj
- skubati - čupati -G
- sliva - šljiva -I
- slube - merdevine -I
- slunce - sunce -I
- sopletati se - saplitati se, zapeti -G
- spiskaja - potrošio -G
- sparuškano - osušeno, ispijeno -P
- spijenje - spavanje
- spovednuti se - sagnuti se -G
- spovirati se - snebivati se tamo-amo
- stud je - hladno je -P
- strviti - razbacati, rasejati bez reda -G
- srljati - žuriti kao bez glave ići -G
- srč - hrpa slomljenog stakla -I
- strvolj - nered, rusvaj, nesredjenost -I
- srt- radi (nešto neodredjeno)
- surtuk - nespretan za nekakav posao, budalast, naglupičav -P
- svitke - "zvezde" - I (Ka' te aknem, svitke ti poletiv - kad te udarim videćeš zvezde)

T
- t'g - tada -Prilog za vreme
- takoj - tako -Prilog za način
- talanta - uznemirenje, tenzija -I
- tavnina - pomračina, mrak -I
- taze - sveže -G
- tatko - otac, tata -I
- tarabe - drvena ograda -I
- tekne mi na pamet - pada mi na um
- testija - posuda za vodu od pečene gline -I
- te - eto - pokazna zem.
- tepanje - tuča -I
- tike-tike - tek ponekad, po neki put -Prilog za vreme
- tojaga - štap -I
- trebiti - čistiti
- tropati - lupati -G
- tоprv - tek će biti -Prilog za vreme
- torlačiti - rado prenositi vesti -G
- trtljati - prevariti se pa reći -G
- trtomuditi - pričati preko mere, lagati, 
- truća se - buni se, negoduje, svadja se...
- tupan - bubanj, goč (muz. instr.) -I
- tumruk - čovek mutnih namera -I
- tuj njeknja - još pre neki dan -Prilog za vreme
- turiti - staviti -G
- turija ga -stavio ga -G
- tuј - tu -Prilog za mesto


Ć
- ćelepur - džaba, badava, nešto besplatno -P
- ćeremida - vrsta starog crepa nа krovu -I
- ćunak - čunak -I
- ćutek - batine -I

U
- uapati - ugristi -G  (pr. uapaja - ujeo)
- ualen - razmažen -P
- ub'knuja se - zbunio se od straha - G
- ubavo - lepo - P
- udžipiti - oboriti -G
- ulav - lud, blesav -P
- ulabiti - utišati -G
- ukačiti - popeti -G
- utnuti - staviti -G
- uplav, a - stečeni strah na neku osobu ili stvar -I
- upišoriti, nagmečiti - leganjem preko nekog dosaditi mu
- usampasija se - u/osilio se -G
- utepaja se - povredio se -G
- utrkoljiti - pustiti da se kotrlja -G
utnuti - staviti u -G
- učkur - kanap za vezivanje gaća, pantalona (umesto kaiša) -I
- uštrumiti - debelo se zamisliti, pritisnut problemima

F
- fata - вата -I
- fildžan (vildžan) - šolja za kafu -I
- fironga - zavesa za prozor -I
- frćkati se - doterivati se -G
- fraj - besplatno -P

H

C
- cavti - cveta, u cvatu -G
- carevica - kukuruz -I
- cvolika - cevanica -I
- cvrsto - jako, snažno -P
- celivati - ljubiti -G
- civor - mnogo kiselo
- civkati - cijukati
- cunuti - poljubiti -G

Č
- č’čkolj - zadirkivač, podstrekač -I
- č'čko - do vrha, skroz -P
- čapuriti - pričati bez smisla -G
- čavuljiti se - kriviti se, ne biti od reči, odstupati
- čeljubine - desni (u ustima)
- čeketaljka - drvena sprava koja se obija o vodenični kamen - I
- čepeljuške - naglavačke -P
- čukati - lupati -G
- čuriti - dimiti -G


- džandrljiv - sklon prigovaranjima -P
- džipnuti - okrenuti na stranu, pao odnekle (udžipija se - pao na zemlju) -G
- džidžabidže - nevažne, sitne stvari
- džope - stvari za oblačenje -I

Š
- šiše - flašica -I
- šibak - šuma -I
- šifonjer - drvena ostava za veš, ormar -I
- šturnuja se - pobegao -G
- štroviti - štrojiti, kastrirati -G
- štroka - prljavčtina -I
- štroklja - nečist, "dobar za izbegavanje"
- štuknuti - nestati, sakriti se
- šmokljan - neozbiljan sagovornik -I
- šuntav - lud, blesav -P
- šugosati se, isto što i banjati se - kupati se
- šupeljka - rupa