Ауторство
недеља, 26. јануар 2025.
Шта ћемо за ручак
субота, 25. јануар 2025.
Речник културних речи и израза
Дебео - Елегантно попуњен
Ружан - Симпатичан, сладак, добар у души, гледам те као брата, можемо бити пријатељи
Стипса - Рационално троши новац
Будала - Уметничка душа
Луд - У свом свету
Идиот - Детињаст
Глуп - Мало теже памти
Импотентен - Нису нам се поклопиле енергије
У циљу избегавања сукоба, све горе наведено - Није до тебе, у мени је проблем
понедељак, 13. јануар 2025.
Мечтаеме - Маштање
-Да мечтаеме, како?
-На пример, замисли дека сме на Канарските острови на некоја од плажите...
-И?
-Лежиме на плажата... голи... ти доаѓаш па ми ја лижеш рибичката.
-Аха убаво.... а после ти мојот питон.
-Кој питон, тоа црвче!?
-Нели ти рече ќе мечтаеме?
понедељак, 6. јануар 2025.
Opismeni se – nauči da čitaš oznake na ambalaži i proizvodima
Opismeni se – nauči da čitaš oznake na ambalaži i proizvodima
IVANA KOSTIĆ 14.08.2017. Hemija 1 CommentInspirisana nizom besmislenih informacija koje kruže internetom, a koje ljudi veoma olako “šeruju” i još lakše poveruju u njih, odlučila sam da napišem ovaj tekst. Najčešće su to tekstovi koji se tiču zdravlja, a onda se tu pominju ili otrovi koji dospevaju do nas preko ambalaže i hrane, ili lekovite supstance koje leče sve vrste bolesti, ali to niko ne sme da objavi (osim tabloida, razume se).
Najpre želim da pojasnim šta je to otrov. Otrov može biti skoro bilo koja supstanca koja se nađe na nedozvoljenom mestu u nedozvoljeno vreme i u nedozvoljenoj količini. Pa čak i kuhinjska so, koju svi svakodnevno koristimo, može biti otrov, ako se koristi ogromnoj u količini.
Takođe, želim da naglasim da čak i ako neka ambalaža ili proizvod, sadrži štetne supstance, to ne znači da će one doći do nas i izazvati štetno dejstvo. Put dospevanja otrova u ljudski organizam nije jednostavan i zavisi od mnogo faktora (fizičko-hemijskih osobina, koncentracije, doze, vremena ekspozicije, itd.).
U nastavku teksta, kratko i jasno, biće objašnjena većina oznaka koje možete naći na ambalaži proizvoda i proizvodima koje svakodnevno koristite. Oznake mogu biti predstavljene brojevima i simbolima.
Oznake sa brojevima (najčešće u trouglu sa strelicama i skraćenica, ali može se naći i oznaka bez strelica, ili samo broj bez skraćenice)
Brojčana oznaka i skraćenica na plastičnoj ambalaži
1 – PET (često i PETE (skraćenica od polyethylene terephthalate) – polietilen tereftalat. Ne morate znati šta je polietilen, ni šta je ftalat, ali bi trebalo da znate da su boce izrađene od ove plastike namenjene jednokratnoj upotrebi. Naravno, to ne znači da će biti smrtno opasno ako je upotrebite nekoliko puta, ali svakako treba izbeći dugoročno korišćenje ovih boca, pre svega, iz higijenskih razloga. Neka istraživanja su pokazala da postoji mogućnost da ispuštaju antimon i toksične supstance koje remete rad hormona, ali o tome nešto kasnije.
2 – HDPE (nekad i HDP (skraćenica od high density polyethylene)) – polietilen visoke gustine. Ovde je reč o tzv. „dobroj“ plastici, za koju postoji najmanja verovatnoća ispuštanja štetnih supstanci.
3 – PVC (nekad i 3V (skraćenica od polyvinylchloride)) – polivinil hlorid. Ovu vrstu plastike trebalo bi izbegavati, kada se radi o pakovanju proizvoda za ličnu upotrebu. Da bi se poboljšala mehanička svojstva ove vrste plastike, proizvođači često prilikom proizvodnje dodaju tzv. plastifikatore, najčešće ftalate, koji remete rad hormona ako se nađu u ljudskom organizmu. Međutim, često možete naići da na nalepnici PET ambalaže stoji i broj 3, pored broja 1. Molim bez panike, jer to samo znači da je upravo ta nalepnica izrađena od PVC materijala, koji praktično ne utiče na vas, dok pijete tečnost iz boce.
4 – LDPE (skraćenica od low density polyethylene)) – polietilen male gustine. Kao i vrsta plastike pod brojem 2, spada u bezopasnu kategoriju. Ne koristi se za izradu plastičnih boca, već uglavnom za izradu plastičnih kesica za namirnice, kao i kesa koje nalazimo u marketima na kasi.
5 – PP (skraćenica od polypropylene) – polipropilen. Još jedna od „dobrih“ plastika. Obično je bele boje ili je poluprozirna. U svakodnevnom životu, najčešće je možemo videti kao vrstu plastike koja se koristi za izradu čaša za jogurt i kiselo mleko.
6 – PS (skraćenica od polystirene) – polistiren. Plastika koju najčešće srećemo kod jednokratnih čašica za kafu, ili u ambalaži brze hrane. Ova plastika može isputiti stiren, jedinjenje koje po nekim istraživanjima može uticati na pojavu raka i drugih oboljenja. Zbog toga, kao i kod PET ambalaže, treba izbeći njeno višekratno korišćenje.
7 – PC (ili bez oznake) – To je najlošija vrsta plastike za prehrambene proizvode, jer može ispustiti hemikaliju BPA (bisphenol A). Stoga, skoro da je i ne možemo sresti kod ambalaže proizvoda koji se koriste za ličnu upotrebu. Takođe, mnoge flašice za bebe, kao i druga oprema, imaju naglašeno da ne sadrže BPA (BPA free).
20 – Kartonska ambalaža – uglavnom se koristi za kartonske kutije namenjene transportu (talasasti karton).
21 – Razne vrste papira – novine, časopisi, katalozi (ravan karton)
22 – Kancelarijski papir, knjige
23 – Karton (ambalaža za nesmrznutu hranu, čestitke, korice knjiga)
41– Aluminijum (ALU)
Brojčana oznaka i skraćenica za drvene materijale
51 – Pluta (FOR)
Brojčana oznaka i skraćenica za tekstilne materijale
61 – Juta (TEX)
Brojčana oznaka i skraćenica za staklo
71 – Zeleno staklo (GL)
72 – Smeđe staklo (GL)
Brojčane oznake na višeslojnoj ambalaži – ambalaža koja se dominantno sastoji od papira i kartona, ali se ne može ručno rastaviti na sastavne materijale
81 – Papir i karton u kombinaciji sa plastikom – kartonski tanjiri, ambalaža za sladoled
82 – Papir i karton u kombinaciji sa aluminijumom
83 – Papir i karton u kombinaciji sa belim limom
84 – Papir i karton u kombinaciji sa plastikom i aluminijumom – tetrapak, mleko, sokovi
85 – Papir i karton u kombinaciji sa plastikom, belim limom i aluminijumom
Brojčane oznake na višeslojnoj ambalaži – ambalaža koja se dominantno sastoji od plastike i stakla, ali se ne može ručno rastaviti na sastavne materijale
91 – Plastika/beli lim
92 – Plastika/raznovrsni metali
95 – Staklo/plastika
96 – Staklo/aluminijum
97 – Staklo/beli lim
98 – Staklo/raznovrsni metali
петак, 3. јануар 2025.
Афоризми 2025
- Био сам данас на гробљу. Нигде живе душе!
- За једно два миленијума, чуће се и за моја фолозофска надахнућа. Конфучије је чекао дуже.
- Bitcoin или Briks Chain? Не хвала, српска криптовалута је Стан.
- Да имам карту у једном смеру, вратио бих се!
- Од оружја имам кратак фитиљ и дугу деветку!
- Правим па растурам!
- Продавци дрва ме са ценом о'ладише!
- Размишљам, за минуле празнике колико се појело и попило, не повратило се!
- Садржај велике нужде је условљен храном коју уносимо. Не знам шта серу ови што једу говна?!
- Вођа има своје породично стабло али јавности недоступно. Кад-тад видећемо да виси на некој грани!
- Постављајте питања, вођа је спреман да одговара!
- Боље да сам ћутао. Најпре ми је разбио леви мигавац а потом и десни!
- Ако мушкарац није згодан, џаба му што је ружан!
- Реченица коју можемо изговорити на сахрани и током секса: "Да ми је да се дигне..."!
- Људска глупост је безгранична због интелектуалних ограничења!
- У сукобу са неистомишљеницима, јасно се видело да је вођа ударен!- Вођа није ни слутио да ће слоган "За нашу децу", бити пресудан!
- Вођа најавио посету мом граду. Чекам га ко запета пушка!
- Откад смо забаталили пољске клозете живимо у великој нужди!- Дизањем носа се поносе они којима је понос мањи од носа.
- У лепој жени најчешће видимо лепу жену. Мали број људи у њој виде жену!
- Исмејавали су га због малог поноса. Отишао је на операцију и свима запушио уста!
- Традицију преносимо с колена на колено. Тренутно смо на коленима.